Knjiga sadrži iscrpnu građu o demogeografskim obilježjima prostora Republike Hrvatske. U prvom poglavlju razmatraju se razvoj naseljenosti, razmještaj i gustoća stanovništva Hrvatske u povijesno-geografskim okolnostima, s kretanjem broja stanovnika, posebice u razdoblju poslije 1857. do danas. Kao važan čimbenik naseljenosti raspravljeni su upravno-teritorijalni ustroj i mreža gradskih središta te gospodarske i društvene posljedice suvremene depopulacije i koncentracije stanovništva u gradovima. Sljedeće poglavlje bavi se prirodnim kretanjem i strukturama, odnosno sastavom stanovništva Hrvatske s općim obilježjima prirodnog kretanja te su obrađeni rodnost (natalitet), smrtnost (mortalitet) i prirodni prirast/pad u pojedinim novijim međupopisnim razdobljima. Razmotreni su i biološki sastav (prema spolu dobi tj. starosni sastav) i procesi starenja stanovništva te gospodarski sastav (stanovništvo prema gospodarskoj aktivnosti, prema djelatnosti i zaposlenosti). Od ostalih struktura iscrpno su raspravljeni etnički, religijski i obrazovni sastav. U trećem poglavlju obrađene su migracije stanovništva i to selidba kretanja u prošlosti te suvremene migracije selo – grad, s procesima iseljavanja (emigracije) i useljavanja (imigracije) te problematikom Hrvata u susjednim zemljama i u svijetu. Poglavlje o kućanstvima i stanovima bavi se brojem i prosječnom veličinom kućanstva/obitelji, napose samačkim kućanstvima, kućanstvima s djecom i staračkim te kućanstvima prema izvorima prihoda. Peto poglavlje bavi se naseljima i oblicima naseljenosti, posebice tipovima naselja i njihovoj zastupljenosti u Hrvatskoj. Razmotreni su problematika seoskih naselja i njihovih obilježja (broj i razmještaj, tipovi) tipovi seoskog krajolika i oblici njegove preobrazbe kao i problematika izumiranja naselja, posebice sela u suvremenoj Hrvatskoj. Pozornost je napose posvećena gradskim naseljima, i to gradovima kao nositeljima gospodarskog, kulturnog i političkog života obuhvaćajući i njihovu genezu, odnosno razvoj u prošlosti do danas. Posebno su raspravljene geografske pretpostavke razvoja i funkcioniranja vodećih gradskih središta te problematika prostornog planiranja i uređenja naselja. Posljednje poglavlje bavi se predviđanjima i potrebom planiranja stanovništva Hrvatske, odnosno problematikom zaustavljanja depopulacije te društvenim mjerama za poticanje revitalizacije i repopulacije. Sva poglavlja prate odgovarajući popis literature. Na kraju su Zaključak i Kazalo geografskih imena.