Hrvatska znanstvena javnost nedovoljno
poznaje objavljene radove i jezikoslovne
teorije francuskih autora, bilo da se radi o
semantici ili nekoj drugoj disciplini unutar
znanosti o jeziku. Taj nedostatak treba
pripisati prvenstveno kulturološkoj
dominaciji (hegemoniji) engleskoga jezika
nad ostalim („svjetskim“) jezicima, zbog
koje Hrvati, kao i (svi) drugi narodi, često
zanemaruju znanstvene izvore pisane na
drugim jezicima. Time je hrvatski prijevod
knjige napisane na francuskome jeziku
kojeg nudi Barbara Vodanović između
ostaloga doprinos boljem poznavanju
lingvističkih aktualnosti i teorija koje nisu
uvjetovane engleskim govornim
područjem. Tako se proširuje ozračje tzv.
„višejezične globalizacije“ (Claude
Hagège) i postiže kakva-takva ravnoteža
između engleskoga i drugih jezikâ na
kojima se objavljuju znanstveni radovi
dostupni većem broju čitatelja.